Međunarodni dan mladih - 12. avgust
12. avgust je proglašen kao Svetski dan mladih od strane Generalne Skupštine Ujedinjenih Nacija 1988. godine. Od tada on se proslavlja kao Svetski dan mladih širom sveta. Na svim nivoima, internacionalnim, regionalnim, nacionalnim i lokalnim nivoima, ljudi širom sveta proslavljaju mlade i značaj njihove uloge u društvu. Ujedinjene Nacije promovišu značaj ovog dana širom sveta da bi ukazali na promene koje mladi čine u životu svoje zajednice i takodje da naglase bitne teme za njih.
Međunarodni dan mladih daje svetu priliku da prepozna potencijal mladih, da proslavlja njihova dostignuća i planove za bolje angažovanje mladih da uspešno obavljaju akcije koje utiču na razvoj njihovog društva. On predstavlja jedinstvenu priliku za sve koji imaju interes da se ujedine i osiguraju da mladi budu uključeni u donošenje odluka na svim nivoima.
Tema obeležavanja Međunarodnog dana mladih bira se svake godine u saradnji sa omladinskim organizacijama, Odeljenjem za javno informisanje i drugim UN kancelarijama i agencijama. Obeležavanje ovog dana se organizuje i u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, sa ciljem da se mladi širom sveta podstaknu na organizovanje aktivnosti radi podizanja svesti o njihovom položaju. Takođe, mladima je pružena i mogućnost da opis planiranih aktivnosti pošalju na veb sajt Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i time učine dostupnim informacije o svojim planovima i podstaknu druge da preduzmu akciju.
Mladi uzrasta 15–29 godina u Republici Srbiji čine 19,8% (1.460.000) ukupnog stanovništva, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije iz 2007. godine. Usvajanjem Strategije za razvoj i zdravlje mladih 2006. godine i Nacionalne strategije za mlade 2008. godine, Vlada Republike Srbije je izrazila opredeljenje za nacionalni prioritet koji je dat mladima kao ranjivoj i osetljivoj populacionoj grupi.

ZDRAVLjE MLADIH
Mladi se uobičajeno posmatraju kao zdrava populacija budući da podaci rutinske zdravstvene statistike u Republici Srbiji ukazuju na najniže obolevanje i umiranje u ovoj uzrasnoj grupi, pa se pri analizi stanja polazi od pristupa orijentisanog ka zdravlju, a ne ka bolesti. Pored zdravog i rizičnog ponašanja, analizira se i kapacitet sistema zdravstvene zaštite da prepoznaje, blagovremeno i adekvatno odgovori na zdravstvene potrebe mladih.
Seksualna aktivnost mladih i korišćenje pouzdanih/savremenih metoda kontracepcije
- Više od dve trećine mladih u Srbiji uzrasta 15–29 godina su stupili u seksualne odnose.
- U odnosu na 2000. godinu značajno je povećan procenat mladih uzrasta 15–19 godina koji su stupili u seksualne odnose.
- Manje od polovine seksualno aktivnih devojaka uzrasta 15–29 godina je koristilo savremene metode kontracepcije.
Redovnost korišćenja kondoma prilikom seksualnih odnosa mladih i/ili njihovih partnera
- Tek četvrtina mladih ili njihovih partnera uzrasta 15–29 godina se izjasnilo da uvek koristi kondom prilikom seksualnih odnosa.
- U odnosu na 2000. godinu nema značajne razlike u procenatu mladih koji uvek koristi kondom prilikom seksualnih odnosa.
Rađanje i namerni prekidi trudnoće među mladima u Republici Srbiji
- Specifična stopa namernih prekida trudnoće na 1000 osoba ženskog pola uzrasta 15–29 godina u 2007. godini je iznosila 11,3.
- Specifična stopa fertiliteta na 1000 osoba ženskog pola uzrasta 15–29 godina u Republici Srbiji u 2007. godini je iznosila 62,4.
Incidencija infektivnog sifilisa, gonoreje, AIDS-a, genitalne hlamidijaze, hepatitisa B i hepatitisa C među mladima
- Učešće mladih uzrasta 15–29 godina među svim prijavljenim slučajevima infektivnog sifilisa je 8% u 2008. godini.
- Učešće mladih uzrasta 15–29 godina je 66% u 2006. godini među svim prijavljenim slučajevima gonoreje.
- U periodu 2004–2008. godina genitalna hlamidijaza je najčešće registrovana bolest u grupi seksualno prenosivih oboljenja. Učešće mladih uzrasta 15–24 godine je iznosilo 26% u 2008. godini među svim prijavljenim slučajevima genitalne hlamidijaze.
- U periodu 2004–2008. godina u Republici Srbiji registrovana incidencija AIDS-a pokazuje trend opadanja. Učešće mladih uzrasta 15–29 godina je iznosilo 17% u 2007. godini među svim prijavljenim slučajevima AIDS-a.
- Učešće mladih uzrasta 15–29 godina u 2007. godini među svim prijavljenim slučajevima hepatitisa B je bilo 29%.
- Učešće mladih uzrasta 15–29 godine je iznosilo 40% u 2005. godini među svim prijavljenim slučajevima hepatitisa C. Specifična incidencija hepatitisa C u uzrasnoj grupi 20–29 godina je bila dvostruko do skoro trostruko viša u odnosu na opštu incidenciju hepatitisa C u Republici Srbiji u periodu 2004–2008. godina.
Zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima (duvan, alkohol, tablete, marihuana i ostale droge)
- Prevalencija pušenja kod mladih u Srbiji uzrasta 15–29 godina iznosi 33,4% i manja je kod devojaka (29,9%) u odnosu na mladiće (36,8%). U Republici Srbiji svakodnevno puši svaki deseti omladinac uzrasta 15–19 godina. Ukupan broj pušača među mladima od 15 do 29 godina je u odnosu na 2000. godinu smanjen za 4,7%.
- Približno dve trećine mladića (65,8%) i svaka druga devojka (53,4%) piju alkoholna pića. Broj mladih uzrasta 15–29 godina koji piju alkoholna pića je povećan u odnosu na 2000. godinu.
- Najčešće korišćene psihoaktivne supstance među mladima u Srbiji su tablete (bensedin, trodon, amfetamin i dr.) i marihuana. U odnosu na 2000. godinu (9,3%) zabeleženo je smanjenje broja mladih uzrasta 15–19 godina koji su se izjasnili da su probali drogu.
Nasilje/zlostavljanje među mladima
- Fizičkom nasilju je bilo izloženo 6,0% mladih uzrasta 15–29 godina. Mladići su u većem procentu izloženi fizičkom nasilju (8,7%) nego devojke (3,4%). U isto vreme psihičkom maltretiranju je bilo izloženo 11,6% mladih uzrasta 15–29 godina.
- Veoma mali procenat mladih (12,9%) koji su izloženi nasilju se obraća za pomoć.
- Neku vrstu nasilja prema drugima je ispoljilo 11,6% mladih. Mladići u značajno većem procentu priznaju da su ispoljili nasilje prema drugima (16,2%) nego devojke (6,6%).
- Izloženost mladih fizičkom i psihičkom nasilju se nije značajno promenila u odnosu na 2000. godinu.
Samoubistva mladih
- Specifična stopa samoubistava među mladima 15–29 godina starosti na 100.000 u 2007. godini je iznosila 9,0.
Stanje uhranjenosti dece i mladih
- U odnosu na 2000. godinu u Srbiji je manje normalno uhranjene omladine uzrasta 15–19 godina (80,5%), tj. više pothranjenih (5,0%), kao i gojaznih (1,3%).
Opšti nacionalni strateški ciljevi koji se tiču mladih:
- Podsticati mlade da aktivno učestvuju u društvu;
- Razvijati saradnju mladih i obezbeđivati uslove za učešće u donošenju odluka kroz održiv institucionalni okvir, a na osnovu potreba mladih i u partnerstvu sa mladima;
- Izgrađivati sistem informisanja mladih na svim nivoima i u svim oblastima;
- Obezbeđivati ostvarivanje prava na jednake šanse svih mladih u društvu, a posebno mladih koji žive u teškim uslovima;
- Podsticati i vrednovati izuzetna ispoljavanja i postignuća mladih u različitim oblastima;
- Unapređivati mogućnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena mladih;
- Razvijati otvoreni, delotvorni, efikasni i pravedni sistem formalnog i neformalnog obrazovanja koji je dostupan svim mladima i koji je u skladu sa svetskim trendovima u obrazovanju i kontekstom obrazovanja u Republici Srbiji;
- Podsticati i stimulisati sve oblike zapošljavanja, samozapošljavanja i preduzetništva mladih;
- Unapređivati bezbednost mladih;
- Čuvati i unapređivati zdravlje mladih, smanjivati rizike i vodeće poremećaje zdravlja i razvijati zdravstvenu zaštitu prilagođenu mladima;
- Osnaživati mlade za inicijative i aktivnosti koje su u skladu sa osnovnim ciljevima održivog razvoja i zdrave životne sredine.
Predlog aktivnosti u lokalnoj zajednici - Razmislite o tome šta možete da uradite u vašoj lokalnoj zajednici i na koji način se može poruka širiti dalje. Predlog je da:
- koristite postojeće kao i nove komunikacione kanale: elektronska pošta (e-mail), forumi, "news" grupe, mailing liste, blog, mikroblog, društvene mreže npr. Facebook, Twitter, univerzitetske i lokalne novine, obrazovne radio emisije
- organizujete javna okupljanja koja će skrenuti pažnju na pitanja mladih i njihovo mesto u društvu
- organizujete tribine na kojima bi se kroz diskusiju između odraslih i mladih promovisalo međugeneracijsko razumevanje
- organizujete forum mladih na kome bi se razmenile ideje, razgovaralo o kulturološkim razlikama i popularizovala kultura nenasilja
- organizujete muzičke događaje koji bi okupili najpopularnije domaće muzičare ili pak umetničke izložbe na javnim površinama gde će učestvovati mladi iz oblasti kulture, umetnosti i muzike
- otvorite „info centar" u centru grada/sela, u srednjim školama ili u univerzitetskim centrima u kojima se mladi mogu informisati
- pišite predstavnicima vlasti i kreatorima politike za mlade o izazovima sa kojima se suočavaju mladi ljudi u njihovom svakodnevnom životu i predložite im rešenja problema.
- Izvor: Dom zdravlja Niš


Niš uživo













Komentari